Newsletter

captcha 

 Čuveni, začudni ćupteti

cupteti 01Svaka priča Muzeja u loncu po sebi je posebna i drugačija, posljednja nas tjera na onu sljedeću. Ne samo zbog zagonetnih jela na koja nailazimo pitajući se cijelo vrijeme, ma, kako da za njih prije nismo čuli, ne  ni zbog posebnih kolegica etnologinja slavonskih muzeja koje želimo da upoznate, nego najviše zbog ljudi na terenu koji su za razliku od prošlosti u muzeju, životno živi, ovdje, tu i sada, s tom istom prošlošću koja im je došla u miraz, s tim istim običajima koje su pradidovi i prabake neoporučno ostavili njihovim roditeljima, a ovi opet svojoj djeci ni krivima ni dužnima. Možda nas zato uvijek uspiju s nekom lakoćom, bez imalo želje za opiranjem uvući u svoje priče, pomažući nam otkriti nepoznate nas.

Hrvatska povijest je poznata po kralju Tomislavu, Zagreb po trgu Tomislavcu, Nova Gradiška po restoranu Tomislav, a nedaleki Cernik, mjestašce potoka i ćuprija, franjevačkog samostana i baroknog dvorca, po HPD „Tomislavu“, koji, gle čuda, ove godine slavi 110 godina neprekinutog rada.

cupteti 02Zar je onda čudno što nam cernički Tomislavci nisu dali dalje, nego su nas spremno pozvali na demonstraciju izrade ćupteta u prostore svoga Društva? No, ne smijemo biti nepošteni, na cerničke ćuptete upozorila nas je kolegica Vesna Kolić Klikić, o kojoj bismo vam samoj, da imamo mjesta, mogli puno toga reći. Vesna je od onih u najpozitivnijem smislu beskompromisnih, okorjelih muzealaca koji će se za muzejsku pravdu i priznavanje struke boriti do posljednjeg daha. Iako nam zbog njenog duha, godišnje skupštine Muzejske udruge istočne Hrvatske od pamtivjeka traju duže, prijeteći hlađenju zajedničkog ručka, zapravo i više smo joj nego zahvalni. Vesna, rođena Pakračanka imala je čast svoju karijeru započeti u požeškom muzeju kao prva zaposlena etnologinja ove ustanove. Odana rovovskom radu na terenu, već dugi niz godina zaposlena u Gradskom muzeju Nove Gradiške, odavno je apsolvirala prošlost i običaje Zapadne Slavonije, pa joj je podebela knjiga o ženskim narodnim nošnjama ovog kraja nešto što se podrazumijeva samo po sebi, dok ona o muškoj nošnji, jednako tako opsežna, još čeka svoga mecenu.

U kuhinji Pjevačkog društva, dok nam se pod nos podvlačio miris, prvo svih sastojaka, pa onda i pečenih ćupteta u čak 5 tepsija, naše domaćice, članice HPD „Tomislav“, Mandica Janković, Ana Zec i Slava Vuk, te predsjednik Đuro Vuk, uz našu su nam Vesnu, u živom razgovoru ispričali sve o cerničkim običajima, o samom Cerniku, vjekovnom trgovištu i obrtničkom središtu koji bi daleko dogurao da ga nije pretekao Friedrichsdor iliti Nova Gradiška, najmlađi hrvatski grad nastao i stasao na glavnom putu uz Savu, u vojničkom zagrljaju Vojne Krajine. I tako se Cernik kod sokaka Mala našao s druge strane habsburške podjele, one Civilnog provincijala. I dok je život u Novoj Gradiški i okolnim graničarscupteti 03kom selima odjekivao vojničkim korakom i časničkim naredbama, postrojen u paralelnim ulicama pod strogim pravim kutovima, pitoreskni zavojiti sokaci, malo sjevernijeg paurskog Cernika odisali su šarolikim bučnim životom marljivih obrtnika obučenih po građanski, brojnih mlinara, kolara, staklara, postolara, lončara, remenara, bačvara, čurčija i krojača okupljenih još davne 1826. godine oko Obrtničkog zbora, seljaka iz okolnih sela i trgovaca Židova koji su ovdje pronašli okrilje od progona Vojne Krajine. U hladovitoj sigurnosti zidina franjevačkog samostana, gdje se danas nalazi začudna Biblijsko-arheološka muzejska izložba zanesenjaka dr. fra Tomislav Vuka, profesora na Fakultetu za biblijske znanosti i arheologiju u Jeruzalemu, u 18. stoljeću, svećenici novaci i budući pučki prosvjetitelji, među kojim je bio i sam Relković, sricali su početnički latinski i gramatiku.

Sredinom 19. Stoljeća, stranci privučeni dobrim uvjetima poslovanja, psunjskim i babjegorskim prirodnim bogatstvima, u Cerniku i njegovoj okolici krenuli su u osnivanje tvornice žeste, rudnika ugljena, ciglane, paropilane, parnih mlinova, tvornice drvene galanterije, kemijske tvornice, pogona za preradu mineralnog ulja, prvog postrojenja za preradu nafte u Hrvatskoj, pretvarajući taj naš isti Cernik u središte industrije ovog dijela Slavonije. I sve tako do Svjetskih ratova, kada se sav taj bjelosvjetski urbani šušur polako i sigurno gubi s Cerničkih ulica i baroknog dvorca, ostavljajući od gradskih i seoskih običaja čvrsto upletenu pletenicu, pretvarajući Cernik u današnje bajkovito mjestašce, ni selo, ni grad, koje čeka svoga princa i njegov poljubac.

O, da ste samo mogli biti s nama! Ovako ne znamo hoćete li nam povjerovati. Osim naravno ćupteta, koji su nas jednostavno ostavili bez riječi i to ne zbog punih usta, oduševio nas je komadić ljudske ljepote koja još uvijek vlada u ovakvim začaranim sredinama, daleko od svih ružnih stvari kojima smo se dozvolili zatrovati. Ljubav nasljeđuje ljubav, tim bi se riječima moglo opisati skladnih 110 godina HPD Tomislav.

cupteti 04Jer, kažu oni, možda je recept tom skladu, u brojnim bračnim parovima Društva, čija djeca nasljeđuju ljubav svojih roditelja za pjevanjem i sviranjem tambura. Ovdje se druži, pjeva, radi i zabavlja, cijeli Cernik, već generacijama. Nije li onda bjelodana odluka Vjekoslave Tomlinović, dugogodišnje članice pjevačkog društva, čiji je otac i sam godinama požrtvovno djelovao u Tomislavu, da poslije smrti uz 12 zakonskih nasljednika, svoju kuću u Frankopanskoj 161 pokloni ljubljenom Pjevačkom društvu. Od milja imenovan po njoj kao Slavin dom, ovo pomno obnovljeno zdanje ima predivnu salu za probe zbora i orkestra, nusprostorije, sređeno dvorište, veliku blagovaonicu, podrum, pecala i veliku kuhinju u kojoj su i tog prijepodneva mirišali ćupteti. Prelistavamo hemeroteku Društva, okrećemo stranice albuma fotografija HPD "Tomislav". Tolike veselice, društvene zabave, ljetna vrtna druženja, tridesetogodišnji tradicionalni zimski krmokolj, naravno osim redovitih probi i sastanaka, toliko složnosti i veselja u zajedništvu, radosti u planiranju svakog sljedećeg druženja. Za oko nam je zapeo popis zaduženja članova Pjevačkog društva s Krmokolje 1988. godine: dva glavna i četrnaest pomoćnih domaćina zaduženih za doček gostiju, šesnaest članova zaduženih za samu svinjokolju, četvorica za šankom, četrnaestorica koji poslužuju piće, šesnaestorica koja poslužuju jelo, dvadeset zaduženih za prodaju tombole, osmero za dijeljenje tombole, četiri kuharice tradicionalne svinjokoljske večere i četiri majstorice zadužene za pripremanje čuvenih ćupteta.cupteti 05

Da pojasnimo, ovo ugledno i nadaleko poznato i priznato Pjevačko društvo sa svojim uspješnim tamburaškim orkestrom, školom tambure, monografijom, savršenom web stranicom, nositelj je Cerničke pjesme, ali i tradicije. Pitamo se, bi li ćupteti nastavili tako intenzivno i postojano živjeti da nije HPD Tomislav i njihovih krmokolja?

A ćupteti su dragi naši, tajna nad tajnama. Male, za jedan zalogaj ćuftice mljevenog mesa koje su i dale ime ovom jelu, govore nam o neospornom turskom utjecaju, poput vinogradarskog ćevapa cerničkih vinogradara, a činjenica da se prave od smjese za kobasice isključivo od svinjetine, u košaricama od masnog tijesta, u dobro namašćenoj tepsiji, obilato pokapane masti, služene poslije obiiiilne krmokoljske večere sve onako slane, pod nazivom 'kolači', debelo nam potvrđuju da je riječ o slavonskoj tradiciji.

Začudila su nas dva pitanja, prvo zašto su se ćuptete, sve ovako začarane i povijesno okamenjene sačuvale samo u Cerniku i sporadično u susjednim Giletincima i nigdje drugdje, a onda, zašto ostatak svijeta ne zna za ovo tako simpatično gastro čudo? Razmišljamo dok ncupteti 06am ćupteti naših ljubaznih, požrtvovnih domaćina sve onako 'nezdravi' nestaju u ustima, možda cijela Slavonija spava dubokim snom pravednika, jednom davno ubodenog na neki otrovni trn, sanjajući svoj poljubac za buđenje.

I dok planiramo s vama, dragi posjetitelji našeg virtualnog Muzeja (u loncu) podijeliti ovu priču, želimo od sveg srca da nas već skoro zapadne taj poljubac, pa da ovaj fini, utješni zalogaj slavonskog obilja i nutricionističkog slatkog grijeha s radošću ponudimo brojnim turistima koji u sivilu svoje svakodnevice čeznu baš za ovakvim zalogajčićem začinjenim prošlošću, gostoljubivošću i obiješću, zalivenim dobrim slavonskim vinom.

Današnji recept:

- Ćupteti

- audio zapis HPD "Tomislav": Cernička


Joomla Templates by Joomla51.com